 |
Evo nas dragi naši ponovno u dalekom svijetu! Stigli smo do mjesta polaska na još jednu pustolovinu! Već sam početak bio je nevjerojatna stvar…dugački put do Rheinbischofsheima gdje nas je čekao hotel „Napoleon“. Davno, prije 28 godina otišao je i tu i tamo se vrati vlasnik hotela, Brođanin, Zoran Radovanović. Razlog više da ga posjetimo. Čuvenu spaček ekipu Zoran je ugostio drugi puta. Londonska čuvena Heron Marsonica ekipa je uživala u njegovom gostoprimstvu još davne 2005. godine
Oporavak u „Napoleonu“ kod Dragana i Dese dao je rezultata i bez problema smo savladali 40 kilometara, do pumpe. E tamo je do punog izražaja došla zagrebačka mehanika, Boris i Ante, koji su DAK točili 45 minuta. Puklo crijevo goriva. Sanirano i otvorena cesta odvela nas je do Sent Georga na Schwarzwaldu. Po preporuci Zorana tu smo potražili pravi izvor Dunava, kako on tvrdi. Našli! Spuštali se polako 500-tinjak metara na visinsku razliku od 163 metra kako bi ogledali slapove Gotach. Neki tvrde da je to pravi izvor Velikoga. Tako i Hemingway koji je za boravka tamo vjerovao da je to taj izvor. „Velika rijeka mora imati veliki izvor“-tvrdio je!
Onome što je mene učio drug Mija Tomljenović, nastavnik zemljopisa, a Vas neki drugi nastavnik, je izvor Dunava Donaueschingen, gradić podno spomenute Crne šume, bio je slijedeći cilj. Bunar želja usred grada i službeno je izvor Dunava. Oko izvora dominiraju zavjetne ploče zemalja Dunavskoga toka. Među njima i hrvatska ploča. Tek što napustite grad, dolazite do prave istine. Jasno se, pored glavne ceste vidi da Dunav nastaje spajanjem dviju rječica Brega i Brigacha. Bili, vidjeli, slikali se! Eto tako je krenula velika pustolovina i ove godine…pratit naša čudnovate dogodovštine i pozdravljamo Vas sve, prijatelji, rodbino, građani i građanke, neprijatelji!Vidimo se.
Vaši 2CV postolovi
| |
|
Printed from: http://www.2cvhr.org/ |